Sarkomi su zloćudni tumori koji nastaju u kostima ili mekim tkivima, poput mišića, masnog i vezivnog tkiva. Kirurško liječenje usmjereno je na uklanjanje tumora uz očuvanje što bolje funkcije zahvaćenog dijela tijela. Kada se operacija provodi s ciljem potpunog odstranjenja bolesti, nastoje se postići rubovi odstranjenog tkiva bez tumorskih stanica. Opseg zahvata ovisi o vrsti, veličini, položaju i proširenosti sarkoma.

Ponuda uključuje otvorenu biopsiju tumora kosti ili mekih tkiva te uklanjanje promjena mekih tkiva s rekonstrukcijom. Biopsija se planira zajedno s mogućim daljnjim liječenjem, nakon odgovarajuće obrade. Patohistološki nalaz usmjerava plan liječenja, a kod sumnje na sarkom biopsija i operacija trebaju biti međusobno usklađene. Ovisno o nalazima, kirurško liječenje povezuje se s drugim onkološkim postupcima. Rekonstrukcija se planira prema tkivima koja je potrebno nadomjestiti i očekivanoj funkciji nakon zahvata.

Kandidati za operaciju su pacijenti kod kojih je, nakon dijagnostičke obrade, procijenjeno da kirurško liječenje može donijeti korist uz prihvatljiv rizik. U obzir se uzimaju mogućnost uklanjanja tumora, odnos prema okolnim strukturama, očekivane posljedice za funkciju i opće zdravstveno stanje. Plan liječenja donosi multidisciplinarni tim s iskustvom u liječenju sarkoma.

Operacija nije uvijek prvi ni jedini korak liječenja. Kod sarkoma mekih tkiva može se kombinirati sa zračenjem i, u odabranim slučajevima, kemoterapijom. Kod pojedinih koštanih sarkoma, poput osteosarkoma i Ewingova sarkoma, kemoterapija je u pravilu sastavni dio liječenja i često prethodi operaciji.

Prije operacije potrebno je utvrditi vrstu tumora i proširenost bolesti. Obrada uključuje snimanje zahvaćenog područja, najčešće magnetskom rezonancijom ili računalnom tomografijom, te dodatne pretrage prema vrsti sarkoma, često uključujući CT prsnog koša. Dijagnoza se u pravilu potvrđuje biopsijom i patohistološkom analizom. Biopsiju treba planirati u suradnji s timom koji će liječiti sarkom jer njezin položaj i način izvođenja mogu utjecati na kasniju operaciju.

Priprema uključuje i procjenu sposobnosti za operaciju i anesteziju, potrebne laboratorijske i druge pretrage te pregled postojeće terapije. Pacijent dobiva objašnjenje planiranog zahvata, mogućnosti rekonstrukcije, očekivanih funkcionalnih posljedica i rizika. Upute o lijekovima, prehrani i unosu tekućine određuju se individualno.

Operacija se najčešće izvodi u općoj anesteziji. Planira se uklanjanje tumora zajedno s odgovarajućim dijelom okolnog tkiva, uz nastojanje očuvanja važnih anatomskih struktura kada je to onkološki prihvatljivo. Odstranjeno tkivo šalje se na patohistološku analizu, kojom se, među ostalim, provjeravaju rubovi resekcije.

Kod koštanih sarkoma može biti potrebna rekonstrukcija odstranjenog dijela kosti implantatom, uključujući tumorsku endoprotezu, ili koštanim presatkom. Kod sarkoma mekih tkiva ponekad je potrebna rekonstruktivna kirurgija radi zatvaranja defekta i očuvanja funkcije. Nastoji se očuvati zahvaćena ruka ili noga kada je to moguće uz odgovarajuće uklanjanje tumora i prihvatljiv funkcionalni rezultat. U pojedinim slučajevima potrebna je amputacija.

Oporavak ovisi o položaju tumora, količini odstranjenog tkiva, vrsti rekonstrukcije i eventualnom dodatnom onkološkom liječenju. Uključuje liječenje boli, njegu rane, mjere za sprječavanje krvnih ugrušaka i postupno vraćanje aktivnostima. Nakon operacija na udovima često je potrebna individualno prilagođena rehabilitacija. Dopušteno opterećenje operirane ruke ili noge određuje kirurg; ono nije jednako nakon svih zahvata.

Nakon operacije procjenjuje se potreba za nastavkom onkološkog liječenja. Redoviti kontrolni pregledi i, prema planu praćenja, slikovne pretrage važni su za praćenje oporavka te otkrivanje mogućeg povrata ili proširenja bolesti. Trajanje oporavka i povratak svakodnevnim obvezama određuju se individualno.

Moguće komplikacije uključuju krvarenje, infekciju, poteškoće s cijeljenjem rane, nastanak krvnih ugrušaka i oštećenje okolnih tkiva. Ovisno o opsegu operacije, mogu ostati ograničenja pokretljivosti ili funkcije zahvaćenog dijela tijela. Prije zahvata potrebno je razgovarati o tim rizicima i mogućoj potrebi za dodatnim liječenjem ili rekonstrukcijom.

Povišenu temperaturu, rastuće crvenilo, iscjedak iz rane ili pojačanu bol potrebno je odmah prijaviti liječniku. Nova bol i oticanje noge zahtijevaju žurnu procjenu, a iznenadna bol u prsima ili otežano disanje hitnu medicinsku pomoć. Novu kvržicu ili druge zabrinjavajuće promjene treba prijaviti timu koji provodi praćenje, bez čekanja sljedeće redovite kontrole.

Termin možete dogovoriti putem obrasca na webu, telefonom na 01 4242 430 ili e-poštom na info@primamed.hr. Pri naručivanju navedite razlog dolaska i pretragu koju trebate. Nakon pregleda liječnik će s vama razmotriti nalaze i dogovoriti daljnje korake.